Početkom listopada policija je u nekoliko dijelova Hrvatske zaprimila niz prijava s gotovo istim scenarijem: na mobitel stigne SMS koji izgleda kao poruka banke, u njoj piše da treba „ažurirati“ aplikaciju mobilnog bankarstva ili da pristup uskoro istječe, a nekoliko minuta nakon klika na poveznicu s računa nestane novac. Nije riječ o novom triku, ali ovaj val je bio dovoljno uspješan da su se oglasile policijske uprave iz Dubrovnika i Siska, a slučajeve su prenijeli i regionalni portali.
Što se dogodilo
Policijska uprava dubrovačko-neretvanska objavila je 13. listopada da su u jednom danu zaprimljene dvije prijave u kojima su oštećeni ostali bez 3.990 i 1.370 eura. Obje su osobe dobile SMS za koji su vjerovale da dolazi od njihove banke, otvorile poveznicu i na stranici upisale osobne podatke i podatke s bankovne kartice. Prema policiji, od početka listopada ta je uprava imala sedam ovakvih prijava, s ukupnom štetom od oko 17 tisuća eura.
Portal Dalmacija Danas 9. listopada pisao je o šest prijava računalnih prijevara u samo dva dana i ukupnoj šteti od 15.399,58 eura. U pet slučajeva prevaranti su se predstavljali kao banka i slali poruke o navodnom isteku pristupa mobilnom bankarstvu OTPgo.
U Sisku je 14. listopada ujutro žrtva bila 83-godišnjakinja. Kako navodi Policijska uprava sisačko-moslavačka, dobila je SMS s poveznicom za „ažuriranje aplikacije internetskog bankarstva“, upisala broj računa i CVV kod, nakon čega je s njezina računa izvršen prijenos novca.
Kako prijevara funkcionira
Poruka je kratka i zvuči službeno. Najčešće poručuje da vam aplikacija ističe, da je potrebno ažuriranje ili da ćete izgubiti pristup računu ako nešto ne napravite. Policija posebno upozorava na formulacije koje stvaraju osjećaj žurbe, poput „račun će vam biti blokiran“ ili „aplikacija ističe danas“.
Poveznica vodi na stranicu koja izgleda gotovo jednako kao stranica prave banke. Tu se traže podaci: ime, broj računa ili kartice, CVV, ponekad PIN ili lozinka. Neki prevaranti traže i da potvrdite radnju tokenom ili u aplikaciji, a vi zapravo potvrđujete njihovu transakciju ili dodavanje novog uređaja. Kako je policija poručila, „nije riječ o stvarnom ažuriranju bankovne aplikacije“. Čim prevarant ima vaše podatke, novac se prebacuje vrlo brzo, često prije nego što žrtva shvati što se dogodilo.
Kako je prepoznati
Najvažnije pravilo je jednostavno: banke ne traže unos PIN-a, CVV broja, lozinki ili jednokratnih kodova preko poveznice iz SMS-a, e-maila ili društvenih mreža. To je u svojim upozorenjima ponovila i policija. Aplikacija mobilnog bankarstva ažurira se isključivo kroz Google Play ili App Store, a ne preko linka iz poruke.
Sumnjivo je i ako poruka dolazi s običnog mobilnog ili stranog broja umjesto s uobičajenog naziva banke, ako adresa stranice ima čudan nastavak ili dodatne riječi, ili ako vas tekst požuruje. Imajte na umu da se naziv pošiljatelja može lažirati, pa ni poruka koja se pojavi u istoj niti kao prave poruke banke nije dokaz da je stvarna. Ako vas netko nakon takve poruke i nazove, a broj vam nije poznat, možete ga prije razgovora ili uzvrata poziva provjeriti na tko-me-zvao.com.hr i vidjeti jesu li ga drugi već prijavili kao prijevaru.
Kad niste sigurni, ne odgovarajte na poruku i ne zovite broj iz nje. Zatvorite poruku, otvorite aplikaciju banke kao i inače ili nazovite broj koji piše na poleđini kartice ili na službenoj stranici banke.
Što učiniti ako ste kliknuli ili upisali podatke
Ako ste samo otvorili poveznicu, a ništa niste upisali, poruku obrišite i budite oprezni s idućim porukama. Ako ste upisali podatke s kartice ili pristupne podatke, vrijeme je presudno:
- Odmah nazovite svoju banku na službeni broj i zatražite blokadu kartice i pristupa internetskom i mobilnom bankarstvu. Pitajte mogu li se zaustaviti transakcije koje su još u obradi.
- Prijavite slučaj policiji na broj 192 ili u najbližoj policijskoj postaji. Sačuvajte poruku, broj pošiljatelja i snimke zaslona jer će ih trebati.
- Sumnjive poruke i poveznice možete prijaviti i Nacionalnom CERT-u (CERT.hr), koji prati phishing kampanje u Hrvatskoj. Za pitanja o zlouporabi brojeva i elektroničkih komunikacija obratite se svom operateru, a informacije su dostupne i kod HAKOM-a.
- Promijenite lozinke i provjerite koji su uređaji povezani s vašim bankarstvom. Uključite obavijesti o svakoj transakciji ako ih već nemate.
Policija savjetuje i da aktivirate dodatne zaštite koje banke nude, poput biometrije i obavijesti o transakcijama, te da nikad tokenom ne potvrđujete radnju koju niste sami pokrenuli.
Recite i drugima
Među žrtvama ovog vala bilo je i starijih osoba, a upravo njima je najteže procijeniti izgleda li poruka „normalno“. Pet minuta razgovora s roditeljima ili bakom i djedom o tome da banka nikad ne šalje link za ažuriranje može spasiti nečiju ušteđevinu. Ako primite ovakvu poruku, nemojte je samo obrisati, pokažite je ukućanima pa je tek onda obrišite.
Izvori
- PU dubrovačko-neretvanska: OPREZ! Više građana nasjelo na lažnu poruku banke i ostali bez novca (13. 10. 2026.)
- PU sisačko-moslavačka: Računalna prijevara (15. 10. 2026.)
- Dalmacija Danas: Građani ostali bez više od 15.000 eura! Širi se nova prijevara putem SMS poruka (9. 10. 2026.)
- PU zadarska: Upozorenje o zlonamjernoj SMS poruci i poveznici na lažne internetske stranice
[…] u ime banaka, o „isteku“ ili „ažuriranju“ mobilnog bankarstva. O tome smo pisali u tekstu Lažni SMS banke traži „ažuriranje aplikacije“. Mijenja se samo ime institucije, a cilj je isti: da sami upišete podatke koji prevarantima […]